| VRDNIK | MANASTIRI | FRUŠKA GORA | SMEŠTAJ | CENE | KONTAKT | FOTO KLUB | VIDEO
| SRPSKI | ENGLISH |
  Ravanica
  Vrdnička pesnikinja
  Vrdnička kula
  Rudnik
  Banja Vrdnik

Rudnik

Rudnik mrkog uglja u Vrdniku ubraja se u red najstarijih ugljenokopa u Jugoslaviji. Otvara ga krajem 1804 Manastir Vrdnik. Rudnik Vrdnik je bio jedan od najstarijih rudnika u Kraljevini Slavoniji, a jedini u Vojvodini. Prvu eksploataciju rudnika vrsili su kalđjeri Vrdničkog manastira.Tek 1845. godine braća Vladislav i Pavle Pejačević iz Rume uzimaju od manastira Ravanica rudnik u zakup. Već 1850. godine porodica Pejačević izdaje ga u zakup nekim Rumljanima. Od 1871. godine rudnik je bio vlasnistvo Gvide Pongraca, vlastelina iz Zagreba. Od tada počinju nova veća istraživanja naslaga uglja i to je faktički početak prave eksploatacije uglja. Pocetkom 1885. Pongrac otvara veća polja u današnjem rejonu severne kolonije. Tada je proradilo i glavno okno, a deset godina kasnije otvara se ponovo staro okno. Za vreme Austro-Ugarske dospelo se do dubine od 227 metara, a 1927. ono je produbljeno za jos 47 metara. U to vreme bilo je to najdublje okno u Jugoslaviji. Vlastelinska porodica Pongrac bila je vlasnik rudnika sve do 31. oktobra 1907. godine, kada je austrougarski erar otkupio ugalj od njih. Prelaženjem rudnika u vlasništvo austrougarskog erara, počinju intenzivnija istraživanja i eksploatacija rude. Austrougarski erar je tokom 1912. godine izgradio i otvorio još jedno okno poznato kao Janoš okno. Kako je u rudniku bilo malo kvalifikovanih radnika, uprava rudnika i vlastelin Pongrac bili su prinuđeni da radnu snagu potraže na strani. Vlastelin Pongac u septembru 1906. godine obišao je rudnike u Sloveniji i Ceskoj u nameri da pronađe kvalifikovane rudare za svoj rudnik. Po povratku sa sobom je doveo 6 rudara, neki od njih došli su sa porodicama (njihovi potomci i danas žive u Irigu). Nakon formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, rudnik postaje svojina države. U samom početku podređen je rudarskom odseku u Zagrebu, a tri godine kasnije prelazi pod upravu Direkcije državnih rudarskih preduzeća u Sarajevu. Nakon Drugog svetskog rata rudnik radi na eksploataciji uglja do 1968 godine, kada biva poplavljen termalnom vodom.

 
© 2008 Ranč PLATAN