|
|
|
|
Velika
Remeta:
sa crkvom SVETOG DIMITRIJA
Severioistočno od Iriga u šumskom
okruženju na padinama Fruške gore blizu izvora potoka Šelovrenac
nalazi se manastir Velika Remeta. Do manastira se dolazi putem
Beograd - Novi Sad kada se skrene za Iriški venac. Prođu se oznake
za Grgeteg i Krušedol i naiđe se na putokaz prema Velikoj Remeti.
Po predanju podigao ga je kralj Dragutin poznat kao "sremski kralj"
u prvoj polovini 14 veka. Međutim verovatnije je da je manastir
sa crkvom nastao u drugoj polovini 15 veka i to 1509 god. Prvi
pisani pomen je iz doba turskog sultana Sulejmana II iz 1541 god.
Crkva je sazidana od kamena i opeke sa samo jednim ulazom i 5
veoma lepih prozora koje je načeo zub vremena. Bila je živopisana.Od
fresaka je ostalo malo, pretpostavlja se da su iz 1566-1568 god.
Kao i ostali fruškogorski manastiri i Velika Remeta nije mogla
izbeći rušenje. Zbog odmazde za izgubljenu bitku kod Petrovaradina
1716 god. u kojoj je Eugen Savojski porazio Turke, spaljeni su
skoro svi manastiri pa i Velika Remeta. Obnova je počela vrlo
brzo, već 1720 god. Bio je utočište za monahe manastira Rakovica
kraj Beograda i monahe iz manastira Voljavče. Manastirski konaci
opkoljavaju manastir sa sve 4 strane tako da liči na tvrđavu.
I danas se u manastir može ući samo kroz velika zasvođena vrata.
U manastiru dominira veliki zvonik podignut 1734/35 god.Jedan
je od najstarijih i sigurno najviši u Sremu sa svojih 38,60 m
i 8 spratova. Na prvom spratu nalazi se mala kapela posvećena
Sv. Jovanu Preteći. Od starih fresaka iz 1568 sačuvano je samo
nekoliko. Ikonostas je radio nepoznati majstor a prestone ikone
su donete u manastir iz Rusije. Veoma je interesantno da je manastir
slikan spolja. Od tih fresaka sačuvana je u niši na severnom zidu
freska Bogorodice sa malim Hristom. Na južnom zidu su dva svetitelja
ratnika od kojih jedan nepoznat a drugi je Sv. Dimitrije kako
sedi na prestolu a dva anđela mu drže krunu. Sve do 19 veka u
manastiru je bio portret Petra Velikog koji je darivao manastir.
U manastirskom konaku čuva se velika ikona Čudotvorna majka Božija
uokvirena medaljonima iz 1678 god. Takođe u konacima je osnovan
muzej stare srpske crkvene muzike sa eksponatima i notama iz srednjeg
veka koje nisu bile istog oblika kao danas. Za vreme II svetskog
rata manastir je opljačkan. Potrebna je detaljna restauracija
cele crkve koja je spolja oronula što se vidi posebno po prozorima.
Manastir je aktivan i o njemu brinu monasi i monahinje.
| |